HELSINŠKI ODBOR
Z A  LJ U D S K A  P R A V A

Nevladina organizacija posvećena promociji,
zaštiti i monitoringu stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i regionu.

×

Pravosudne institucije na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, prije svega Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Visoko Sudsko i Tužilačko Vijeće, kao jedan od najznačajnijih garanta za stvarni demokratski razvoj društva koji je zasnovan na pravdi i pravu, godinama unazad je izloženo mnogobrojnim, uglavnom političkim pritiscima što značajno otežava rad ovih pravosudnih institucija.

Time se, nanosi šteta ne samo nesmetanom i nepristrasnom radu ovih institucija, nego i nivou povjerenja javnosti u ove pravosudne institucije koje se, između ostalog trebaju baviti i najosetljivijim slučajevima ratnih zločina, organizovanog kriminala i korupcije.

Cjelokupan cilj projekta je da doprinese jačanju podrške javnosti reformi pravosuđa u BiH, u skladu s međunarodnim standardima, ali i zahtjevima procesa evropskih integracija, a kroz aktivnosti koje su usmjerene na vraćanje stručne i opšte povjerenja u rad pravosudnog sistema u BiH. Specifični ciljevi projekta su:

  1. Da mobilišu različite društvene aktere u BiH i ojačaju zajednički angažman u zagovaranju nezavisnog, odgovornog i otvorenog pravosudnog sistema kao garanta demokratije i sigurnosti,
  2. Da premosti jaz između pravosudnog sistema BiH i lokalnim zajednicama obezbeđivanjem kanala komunikacije između pravosudnog sistema i lokalnih zajednica,
  3. Povećati kapacitete studenata novinarstva, prava i društvenih nauka u razumijevanju funkcionisanja pravosudnog sistema i potreba za podrškom njegovoj slobodi, transparentnosti i odgovornosti.

U saradnji sa Sudom BiH, Tužilaštvom BiH i Odsjekom krivične odbrane u okviru projekta “Mreža podrške pravdi” do sada je održano šest javnih debata na temu “Približavanje rada Tužilaštva BiH i Suda BiH lokalnoj zajednici. Kako do većeg povjerenja građana u rad pravosudnih institicuja?”, dvije posjete studenata Sudu BiH i dva okrugla stola. Debate i okrugli stolovi su održani u sljedećim gradovima Bosne i Hercegovine:

  1. Doboj, javna debata, oktobar 2017. godine
  2. Posjeta Sudu BiH, studenti Pravnog fakulteta Tuzla, novembar 2017. godine
  3. Zenica, javna debata, novembar 2017. godine
  4. Posjeta Sudu BiH, student Pravnog fakulteta Banja Luka, mart 2018. godine
  5. Brčko Distrikt, javna debata, jun 2018. godine
  6. Mostar, javna debata, jul 2018. godine
  7. Prijedor, javna debata, septembar 2018. godine
  8. Trebinje, javna debata, oktobar 2018. godine.
  9. Banja Luka, okrugli sto, novembar 2018. godine
  10. Sarajevo, okrugli sto, novembar 2018. godine

Cilj održavanja okruglih stolova jeste mobilizovanje različitih relevantnih društvenih aktera u Bosni i Hercegovini da podrže osnovnu ideju odgovornog, transparentnog i nezavisnog pravosuđa kao garanta i okosnice svake istinske demokratije i slobodnog društva. Ovi jednodnevni konsultativni sastanci biće postavljeni kao platforma za diskusiju različitih zainteresovanih strana i proizvođača mišljenja o tome:

  1. kako reagovati na negativne trendove podrivanja pravosudnog sistema i njenog rada u Bosni i Hercegovini,
  2. kako promovisati i zalagati se za ideju o transparentnom, slobodnom i odgovornom pravosuđu,
  3. kako poboljšati zahteve opšte javnosti u obezbeđivanju pravosudnog sistema koji obezbeđuje sigurnost, demokratiju i namjeru.

 

GALERIJA
1/4

 

Svaki okrugli sto će dovesti do dva seta sporazuma:

  1. jedan sporazum koji formuliše sljedeće korake koje će učesnici okruglog stola preuzeti zajednički i pojedinačno, doprinoseći cilju projekta zagovaranja nezavisnog, odgovornog i otvorenog pravosudnog sistema kao garant demokratije i sigurnosti i
  2. drugi skup preporuka koji će biti upućeni Visokom sudskom  i tužilačkom vijeću, Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, jasno navodeći šta je predviđeno kao nedostatak u radu ovih institucija iu naročito u svom terenu, kao i niz preporuka kako bi mobilisani socijalni akteri mogli podržati ove institucije u povlačenju povjerenja javnosti i postati efikasniji u budućnosti.

Projekat "Mreža podrške pravdi" je finansiran od strane Američke ambasade u Sarajevu.

Zapažanja koja su učesnici debata istakli su bili:

  1. Obaveza je novinara da tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno izvijesti o događajima od interesa za javnost, poštujući pravo javnosti da sazna istinu i držeći se osnovnih standarda novinarske profesije. Mediji prilikom izvještavanja sudskih ratnih procesa u BiH javnosti pružaju informacije koje često nisu objektivne i ne pružaju realnu sliku događaja. Prisutni ističu da je potrebno da pravosudne institucije provjeravaju vjerodostojnost medijskih sadržaja i na netačne da blagovremeno reaguju;
  2. Zaštita i podrška neophodne su za saradnju svjedoka, naročito žrtava svjedoka, to je ključna komponenta u svim uspješno procesuiranim ratnim zločinima u BiH. Iskazi svjedoka su najvažnije dokazno sredstvo u predmetima ratnih zločina, jer se materijalni dokazi rijetko koriste, nisu dostupni ili ne postoje, bilo zbog nesprovođenja istrage ili nedostataka u njenom sprovođenju u vrijeme počinjenja krivičnog djela. Istaknut je problem zaštite svjedoka, kao i sve učestaliji trend njihovog potplaćivanja i odbijanja svjedočenja.;
  3. Čuvanje tajnih podataka je propisana procedura održavanja izvornosti podataka i spriječavanje njihovog otkrivanja, uništavanja i zloupotrebe od neovlaštene osobe, organa, sredstava javnog informisanja, organizacije ili institucije. Nesigurnost pojedinca da prijavi svakodnevne zločina kojima svjedoči, jer se plaši za ličnu bezbjednost usljed ne postojanja očuvanosti tajnosti podataka, je još jedan od problema sa kojma se suočavaju građani BiH;
  4. Izabrani zvaničnici treba da usmjere svoje ponašanje u skladu sa javnim interesom i snaže povjerenje javnosti prema državnim institucijama. Izabrani zvaničnici u ostvarivanju komunikacije će izbjegavati obmanjivanje,manipulaciju, samopromociju i neučtivost u kreiranju i vođenju dijaloga. Problem koji su učesnici debata naveli su državni zvaničnici koji organizuju mitinge u čast ratnih zločinaca, a institucije očekuju da ih pojedinac odbaci;
  5. Govor mržnje koji je je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili prouzrokovanje mržnjeprema određenoj skupini (ili pojedinoj osobi) u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili raspaljivanje već postojeće mržnje s time što se ona kroz javni govor mržnje razvija, jača i produbljuje. Prisutni ističu da u našoj javnosti postoji zastupljen obim upotrebe govora mržnje koji nije sankcionisan usljed čega građani osjećaju nepovjerenje u rad  i snažnost odluka pravosudnog sistema.
  6. Zapošljavanje u javnim i privatnim ustanovama i organizacijama se obavlja u skladu sa ispunjenošću uslova iz propisanog oglas i u skladu sa Zakonom, nepristrasno. Međutim, učesnici debata ističu povezanost zločinaca sa istaknutim državnim ličnostima, usljed čega ne bivaju sankcionisani za svoja djela, već dobijaju javne funkcije, dok su pod optužnicom;
  7. Dostojanstvo je ukupnost vrlina koje pobuđuju poštovanje, osjećaj časti, ukus, odmjerenost, poštenje. Učesnici dosadašnjih debata naglašavaju nedostatak ovih vrlina i neophodnost vraćanja dostojanstva profesije.
Running sports | Air Jordan 1 Mid GS "Light Smoke Grey" — Ietp
AKTUELNOSTI

PROJEKTI

U ovoj sekciji možete pronaći sve naše projekte koji su realizovani u prethodnom periodu, kao i one koji su trenutno u fazi realizacije.

  1. AKTUELNI
  2. ZAVRŠENI

PERO POŠTOVANJA

Zbirka tekstova sa Konkursa za najbolju medijsku priču ili/reportažu koja promoviše prava i kulturu LGBTI osoba u BiH.

Konkurs je bio raspisan u okviru projekta "(Ne)vidljive manjine - Nulta tolerancija prema diskriminaciji LGBT osoba", koji je podržan od strane Programa podrške marginalizovanim grupama (PPMG) Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Helsinški odbor za ljudska prava © 2017
Powered by limun.co