U komplikovanom bh. društvu koje vrvi problemima prioriteti za rješavanje nižu se jedan za drugim – od ratnih trauma do prava LGBT populacije. Boriti se za potlačene misija je Tamare Zrnović, mlade pravnice iz Bijeljine koja već pet godina uspješno radi na različitim projektima Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske. Za interview.ba govori o tome dokle smo stigli u izgradnji mira, zbog čega diskriminišemo manjine i koji zakon treba cijela Bosna i Hercegovina.

POČAST ZA SVE ŽRTVE RATA „Treba da gradimo te nevidljive kockice mira koje nazivamo kulturama sjećanja, istnama, odavanjem počasti svim žrtvama rata i da skinemo sav onaj teret koji smo istresli na leđa mojih vršnjaka. Bole me leđa od simbola, zastava, brojki koje se izvlače iz tog rata i ne vidim budućnost od ovog tereta, a tek sam krenula da živim. Kada na primjeren način odamo počast svim žrtvama rata, i napravimo taj iskorak ka poštenom odnosu prema prošlosti, znaćemo da pravimo i iskorak ka budućnosti“.

INTERVIEW.BA.  Helsinški odbor za ljudska prava u RS je jedna od najaktivnijih nevladinih organizacija u BiH koja je već godinama posvećena razvoju pravde u našoj zemlji. Nabrojite nam tri vaše najuspješnije inicijative?

ZRNOVIĆ: Helsinški odbor za ljudska prava u RS, je u javnosti poznat po školama ljudskih prava i inicijativama za izmjene  i dopune građanskog obrazovanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i regionu. Takođe, naše najuspješnije incijative idu u pravcu reforme pravosuđa koja se odonosi na unapređenje efikasnosti i nezavisnosti pravosudnih institucija, a prije svega odgovornosti nosilaca pravosudne funkcije. A kroz mrežu ACCOUNT i partnere u toj mreži, naše incijative u pravcima borbe protiv korupcije na lokalnom nivou,izdvajam kao uspješne. Evo, Grad Bijeljina je u saradnji sa nama izradila i implementirala vise od 60% mjera i aktivnosti iz Akcionog plana borbe protiv korupcije, kao jedan od važnih strateških dokumenta.

INTERVIEW.BA: Kao pravnica ste prije pet godina ušli u nevladin sektor upravo krz Helsinški odbor. Da li ste se pokajali što niste danas u nekoj od vladinih institucija ili u biznisu?

ZRNOVIĆ: Pa nisam se pokajala. Nevladin sektor ti pruža slobodu i mogućnosti  da se pored posla koji obavljaš, nadograđuješ u svim onim poljima koje želiš da naučiš, učestvuješ i daš svoj doprinos. Tako nešto ne možeš u vladinim institucijama i biznisu. A da, još jedna prednost u nevladinom sektoru je to što neizostavno si i aktivistkinja, u mom slučaju, za ljudska prava. Ovaj posao moraš da voliš, i da ga nosiš kući, na privatne zabave, na godišnji odmor i da budeš uvijek dostupan svim onim ljudima sa kojima radiš.

INTERVIEW.BA. Vi ste trenerica za izgradnju mira i suočavanje sa prošlošću. Prošle je već više od 20 godina od kraja rata u BiH, a u mnogim dijelovima zemlje ljudi još uvijek ignorišu ono što se dešavalo u njihovom neposrednom susjedstvu. Do kad ćemo ovako?         

ZRNOVIĆ: A kako? Ne treba da zaboravimo da mi već 20 godina živimo u miru, ma kakav on bio mir je. Ne treba da zaboravimo da se mir gradi, to nije nešto što ima rok trajanja, nešto što će da se završi, kad mi kažemo: eh, evo, sad konačno živimo u miru. Ne. Treba da gradimo te nevidljive kockice mira koje nazivamo kulturama sjećanja, istinama, odavanjem počasti svim žrtvama rata i da skinemo sav onaj teret koji smo istresli na leđa mojih vršnjaka. Bole me leđa od simbola, zastava, brojki koje se izvlače iz tog rata i ne vidim budućnost od ovog tereta, a tek sam krenula da živim. Kada na primjeren način odamo počast svim žrtvama rata, i napravimo taj iskorak ka poštenom odnosu prema prošlosti, znaćemo da pravimo i iskorak ka budućnosti.

INTERVIEW.BA: Dosta radite sa mladim generacijama. Također nedavno ste dobili sredstva i za projekat podrške LGBT osobama. Koju populaciju je danas teže zaštiti: mlade ili LGBT osobe?

ZRNOVIĆ: Zašto odvajati mlade od LGBT osoba? Zašto pravimo razlike između grupa, populacija, pojedinaca? Zašto se stalno igramo sa tuđim identitetima i ljepimo etikete? Zašto u razlikama diskriminišemo, da ne kažem, vršimo nasilje? Eto, možda smo zato i dobili projekta koje tiče podrške LGBT osobama, kao i mnoge druge projekte koje je Helsinški odbor za ljudska prava u posljednjih 20 godina implementirao, a i mnoge druge koje želi implementirati.

INTERVIEW.BA: Vaša organizacija je i članica Mreže ACCOUNT, dakle, borite se I protiv korupcije. Ima li razlike u korupciji na entitetskom nivou ili korupcija ne poznaje naciju cjeru entitetsku granicu?

ZRNOVIĆ: Granica koju korupcija ne može nikad preći je moral osoba koje žive i funkcionišu unutar jedne države.